(A- alkohol, retinol; A1-aldehid- retinal; A2-3-dehidroretinol)

Hrana

Vitamin A u ishrani: mleko, puter, ojačani margarin, jaja, džigerica (goveđa), riblje (jetreno) ulje, žuto povrće, šargarepa, sladak krompir, dinja, dulek, cerovača, spanać, maslačak, zeleniš od rotkve, prokelj, detelina (lucerka), kupus, borove iglice, peršun, breskva, kajsije, šljive

 

– karoteni (prekursori vitamina A)- u narandžastom i žutom povrću i voću: šipak, crvena paprika, gloginje, bundeva, jarebika, žutika, kozlac, brusnica, ljoskavac, dren, divlja tikva, bljušta, paradajz;

– najbogatije vitaminom A je riblje ulje, a koje pored vitamina A sadrži i vitamin D, jod, brom, arsen i fosfor;

– lako kuvanje ne uništava, ali predugo kuvanje (oksidacija), sušenje, svetlost i visoka temperatura uništavaju vitamin A. Niska temperatura (hlađenje i držanje namirnica na ledu) ne razara vitamin A;

– vitamin A je prisutan u krvi i mleku svih sisara;

 

Biohemija i uloga

Vitamin A je alkohol visoke molekularne težine, koji se deponuje u: jetri (95%), bubrezima, plućima i masti. Najvećim delom nastaje konverzijom beta-karotena, iz hrane, a što se odvija u jetri. Iz jedne molekule beta- karotena nastaju dve molekule vitamina A. Kroz krv se transportuje vezan za specifični protein;

– od unete količine karoteni se resorbuju u jednoj trećini, a vitamin A sto posto (u prisustvu neutralnih masti i žuči). Ukupno iskorištenje beta- karotena iznosi jednu šestinu iskorištenja retinola. Estri retinola pre resorpcije hidroliziraju se u crevima.

Iz potkožnog tkiva retinol se vrlo sporo resorbuje (dugo ostaje otopljen u ulju na mestu injekcije);

– u znatnoj količini izlučuje se sa mlekom i žuči;

– vitamin A2 ima 40% moći vitamina A1;

– vitamin A je neophodan za stvaranje kolagenih tkiva, u toku rasta. Količina i brzina stvaranja mukopolisaharida direktno je proporcionalna nivou prisutnog vitamina A. Odnosno, brzina stvaranja mukopolisaharida je smanjena ukoliko nedostaje vitamin A, a vraća se na normalu kada se da vitamin A. Neophodan je za stvaranje naročito kiselih mukopolisaharida, sulfocerebrozida, heparina i taurina. Učestvuje u regulaciji sinteze belančevina. U eksperimentu na životinjama pokazano je da usled nedostatka vitamina A prvo oboli skelet. Mozak i kičmena moždina potome stradaju kada pokušavaju da rastu u očvrslim koštanim granicama. Rast je prvo usporen, zatim se zaustavlja i na kraju nastupa smrt;

– vitamin A učestvuje u reakcijama koje deluju na stabilnost ćelijske membrane i membrana ćelijskih organela (lizozoma i mitohondrija), tj. učestvuje u očuvanju strukturalnog integriteta i normalne propustljivosti ćelijske membrane;

– vitamin A je neophodan za normalnu funkciju i građu svih epitelnih ćelija, u borbi protiv infektivnih bolesti, za normalnu funkciju žlezda (tiroidne i polnih žlezda naročito), organa za varenje i jetre;

– vitamin A1- aldehid neophodan je za funkciju rodopsina (proteina), vidnog purpura u štapićima retine (za vid u sumraku). Prilikom trošenja vitamin A1- aldehid prelazi u vitamin A2- alkohol. Tada enzim retinen reduktaza (veoma sličan alkoholnoj dehidrogenazi iz jetre) ponovo prevodi alkoholni oblik vitamina A u aldehidni oblik, koji je i funkcionalni oblik vitamina A1;

– za zarastanje rana (beta-karoten i retinol acetat, ali ne i retinolna kiselina): povećava otpornost rane na istezanje (cepanje) za 35-70%. Delovanjem na stvaranje kolagena ubrzava zatvaranje rane i pomaže u borbi protiv infekcije;

– deluje kao antioksidans u izvesnim situacijama (npr. infekcija);

– snižava nivo holesterola u krvi kod aterosklerotičnih pacijenata, a ne utiče na pacijente sa normalnim nivoom holesterola;

– vitamin A1 koncentriše se u jetri i polnim žlezdama;

– kod manjka vitamina A (ali i: B5 i C) nastupaju poremećaji u funkciji nadbubrežne žlezde;

– prilikom stresa nadbubrežna žlezda se širi, a timus se skuplja. Vitamin A sprečava širenje, a eventualno i krvarenje u nadbubrežnoj žlezdi. Sprečava grčenje timusa. Sprečava ishemičnu reakciju u gastrointestinalnom traktu nastalu usled stresa. Sprečava i širenje krvnih sudova u mišićima (do kojeg dolazi usled pripreme organizma za borbu ili bekstvo);

– postoji korelacija između ženskih polnih hormona i koncentracije vitamina A koja se ciklično menja u toku menstrualnog ciklusa;

– kod manjka vitamina A kod žena je prisutno obilno ili produženo menstrualno krvavljenje, a u muškaraca sterilitet usled degeneracije i gubitka semenih ćelija. Kod oba pola dolazi do poremećaja u seksualnoj sferi života.

Poremećaj menstrualnog krvavljenja posle kontraceptivnih pilula takođe je izazvan manjkom vitamina A. Kontraceptivne pilule mobilišu vitamin A iz jetre, tako da u toku pijenja pilula raste koncentracija vitamina A u krvi. Po prestanku uzimanja pilula nastupa obilno ili poremećeno menstrualno krvarenje, zbog manjka vitamina A;

– ubrzava morfogenezu (diferencijaciju ćelija). U intrauterinom razvoju počev od blastule pa nadalje. Aktivin A i B (TFG-beta) su faktori rastenja koji deluju na Spermann-ov centar. Ubrzavaju diferencijaciju i morfogenezu, tj. bez njih su diferencijacija i morfogeneza nemogući. Ovi faktori su verovatno isto što i Spermann-ov faktor rasta. Vitamin A ima isti efekat i spada u grupu promotora rasta. Esencijalan je u toku trudnoće i laktacije.

Ubrzava diferencijaciju ćelija uopšte i u odraslom organizmu;

– neophodan je za razvitak jajnika, kostiju i zuba;

– kod manjka vitamina A epitel srednjeg uva postaje suv i podložan infekciji. Ušni puž sadrži deset puta veće koncentracije ovog vitamina, nego što se nalaze na bilo kome drugom mestu u organizmu. Ćelije za prijem vibracija su zavisne u svojoj funkciji od vitamina A;

– u plućima kod manjka vitamina A: epitelne ćelije degenerišu, treplje su oštećene, a negde i uništene, alveolarne ćelije su otvrdle (metaplazirale) i ne funkcionišu pravilno. Nastaje displazija, koja predstavlja neposrednu stepenicu do karcinoma. Iste promene nastaju i u sluznim ćelijama, usled čega dolazi do zapušenosti u sluznim žlezdama. Sve te promene predisponiraju: recidivantnim infekcijama, hroničnom bronhitisu, emfizemu i razvoju karcinoma. Ukoliko se da vitamin A epitelne ćelije se brzo regenerišu;

– nivo vitamina A u telu zavisi od cinka, na taj način što cink doprinosi boljoj mobilizaciji vitamina A iz jetre;

– vitamin A je neophodan za iskorištavanje gvožđa prisutnog u telu;

vitamin A štiti vitamin C od oksidisanja. Manjak vitamina A može dovesti do gubljenja vitamina C;

– vitamin E pomaže apsorpciju, transport, deponovanje i korištenje vitamina A;

– polunezasićene masne kiseline sa karotenom, ukoliko nisu prisutni antioksidansi, deluju protiv vitamina A;

– vitamin A vrši detoksikaciju izvesnih supstanci. Naročito je efikasan u detoksikaciji mozga od teških metala;

– štiti od gama zračenja u dozama deset puta većim od propisanih. Pri tome do oporavka dolazi za nekoliko nedelja;

– alkil hemikalije (npr. ciklofosfamid) koje se primenjuju u hemioterapiji karcinoma mnogo se bolje podnose uz vitamin A;

– predstavlja ključni faktor u antikancerogenoj odbrani jer: pojačava aktivnost timusa čija funkcija progresivno slabi razvojem kancerogenog tkiva, ubrzava oporavak funkcije timusa kada se tumor operativno odstrani. Pojačava proizvodnju: antitela naročito IgA, interferona i lizozima. Mobiliše leukocite i stimuliše fagocitozu. Povećava propustljivost membrane lizozoma limfocita.

Kod manjka vitamina A (kao i: jonizujućeg zračenja, hipoksije, zamrzavanja i odmrzavanja) dolazi do izlaska lizozomskih litičkih enzima u interćelijski prostor, koji onda oštećuju tkivo.

Vitamin A i njegovi analozi koriste se u prevenciji ili usporavanju razvoja kancera u više sistema gde se isti izazivaju hemijskim karcinogenima (bronh, mokraćna bešika).

Utvrđeno je da je unos karotena u obrnutoj srazmeri sa oboljevanjem od karcinoma pluća;

– pigmenti karotenoidi spadaju u grupu izoprenoida ili poliizoprenskih materija. Izopren je osnovna jedinica njihove građe. Životinje ih ne mogu sintetisati, a sintetišu ih: biljke, alge, gljive i bakterije.

Ima ih dve grupe: a) ugljikovodonici: alfa-, beta- i gama- karoten; b) kiseonički derivati: ksantofili. Kiseonik može da bude u obliku hidroksilne grupe (lutein), keto grupe (ehinenon), epoksi grupe (violaksantin, flavoksantin) ili metoksilne grupe (spiriloksantin). Kriptoksantin ima aktivnost jednaku vitaminu A.

Pojedini karotenoidi razlikuju se međusobno prema apsorpciji svetlosti, koja zavisi od broja konjugovanih dvostrukih veza i cis- trans konfiguracije oko tih veza. Apsorbuju prvenstveno zelenu i plavu svetlost (400 – 550 nm).

Ksantofili i karoteni osetljivi su na oksidaciju (veliki broj dvostrikih veza), ali su karoteni nešto stabilniji. Jako su osetljivi na kiseline, ali ne i na alkalije;

– antibiotike širokog spektra ne treba uzimati sa visokim dozama vitamina A. Takođe ni isotretinoin (lek protiv akni) ne treba uzimati sa vitaminom A;

– apsorpciju vitamina A pomažu: vitamini C, D, E, F, B-kompleks, cink, kalcijum, holin i neomycin (povećava i apsorpciju karotena), a apsorpciju odmažu: kafa, alkohol, ekscesivni unos gvožđa, mineralna ulja,  manjak vitamina D, antacidi i cholestyramin (smanjuje i apsorpciju karotena). Samo apsorpciju karotena još smanjuju: colchicin i clofibrat. Moć apsorpcije je smanjena kod male dece i starijih osoba;

 

Preporučene doze

muškarci- 1000 Re/d     = 5000 I.u./d

žene    –  800 Re/d     = 4000 I.u./d

trudnice i doilje- 1000-1200 Re/d= 5000-6000 I.u./d

 

od 2 meseca do 4 god.- 2500 I.u./d

4 god. i stariji- 5000 I.u./d

trudnice i doilje- 8000 I.u./d

 

– ekvivalent jednog retinola (Re) iznosi 1 mikrogram retinola ili 6 mikrograma beta- karotena;

– 3300 Iu – 5000 I.u. jednako je 1 – 1,5 mg vitamina A ili 2,1 – 3 mg karotena;

– najveća dopuštena dnevna doza prema Paulingu je 50.000 I.u.;

– minimalna toksična doza za odrasle nastaje tek ukoliko se uzima 75.000 – 100.000 I.u./d u toku 6 meseci ili 40.000 Iu/d u toku 8 godina;

– karoten (beta- karoten, provitamin) 5 – 10 mg = 8.375 – 16.750 I.u. vitamina A. Visoke doze karotena osim što dovode do žućkastog prebojavanja ne deluju toksično;

 

Klinika

hipovitaminoza: rani znaci- suvoća kože, folikularna hiperkeratoza, osetljivost na infekcije, sinuzitis, zubi naročito dečiji su podložni kvarenju (karijes), gingivitis, iritacija očiju, tunelasto suženje vidnog polja, noćno slepilo, nervoza želuca;

pozni znaci-    kseroftalmija, atrofija i keratinizacija kože ili keratomalacija, alergije, gubitak čula mirisa, rast se usporava.

Test za utvrđivanje hipovitaminoze vitamina A: 1) poremećena adaptacija na mrak; 2) terapiski test sa 25.000 – 75.000 I.u. u toku 4 nedelje.

Lečenje: uljani rastvor vitamin A 15.000 – 25.000 I.u. 1-2 puta dnevno, a ukoliko postoji defektna apsorpcija onda uz vitamin A dati i žučne soli ili vitamin A dati intramuskularnom injekcijom do 50.000 Iu/d. Ukoliko postoje kožne promene ili teška neuhranjenost (kwashiorkor) primeniti energičnije lečenje. Pokušati sa odstranjenjem uzroka nedostatka vitamina A jer osim nedovoljnog unošenja, u pitanju može biti loša apsorpcija, oboljenja jetre, pri čemu je neadekvatna konverzija provitamina A u vitamin A ili je u pitanju manjak cinka koji je neophodan za normalnu mobilizacuju vitamina A iz jetre. Cirotičari imaju nisku koncentraciju cinka u plazmi i ukoliko njima zbog loše adaptacije na mrak damo vitamin A kod njih neće doći do poboljšanja;

– hipervitaminoza vitamina A: anoreksija, gubitak težine, pruritus, suva ispucala koža, krti nokti, gubitak kose, gingivitis, heiloza, hiperostoza i periostalno odizanje kostiju, resorpcija kostiju, hiperkalcemija, hepatomegalija, ciroza jetre, splenomegalija, hipoplastična anemija, leukopenija i meningizam. Moguća su neželjena dejstva i na oči: edem papile, krvarenja u retini, opadanje obrva i trepavica, nistagmus, diplopija, oštećenje vida. Kod dojenčadi nastaje nemir, nesanica i povraćanje. Kod životinja ima teratogeno dejstvo. Za efekte hipervitaminoze vitamina A neophodni su: vitamin E, glukokortikoidi i tiroksin.

Test za utvrđivanje hipervitaminoze vitamina A: u serumu vitamin A ima više od 400 mikrograma/dl.

Lečenje: obustaviti medicinsko uzimanje vitamina.

Kod dojenčadi i male dece znaci hipervitaminoze vitamina A su: bolni zglobovi, periostalno zadebljanje dugih kostiju i gubitak kose (ukoliko se daje gotov vitamin A, a ne riblje ulje). Više od 2.000 Re/d oštećuje želudačnu sluznicu.

Ukoliko se trudnicama daju velike doze 75.000 – 150.000 I.u./d tada na plodu nastaju različiti kongenitalni defekti.

Unošenje više karotena nije štetno, mada može dovesti do taloženja ovoga pigmenta u koži (koža požuti), a pigment iščezava ukoliko se doza smanji;

– kokošije slepilo (loša adaptacija na mrak): dnevno davati 10.000 I.u. vitamina A, a ukliko ne deluje dati i cink u dozi od 90 mg/d;

– keratomalacija;

– kod primarnog glaukoma (ograničeno vidno polje, slepe mrlje, bol u očima) dati vitamin A, jer on zaustavlja napredovanje glaukoma;

– slepilo se u slučaju retinitis pigmentosa (u sklopu Bassen-Korncweig-ovog sindroma) može sprečiti uzimanjem velikih količina vitamina A i vitamina E;

– nepopravljiva anemija sa dosta gvožđa: dati vitamin A ili B6;

– ateroskleroza (vitamin E pojačava antisklerotično dejstvo retinola);

– kod promijelocitne leukemije: vitamin A (retinoična kiselina u trans, a ne cis formi; vrsta kiseline vitamina A, čije su visoke doze znatno toksičnije od visokih doza običnog vitamina A), ubrzava diferencijaciju leukemičnih ćelija.

Koristi se (retinoična kis.) i za smanjivanje mase tumora.

Uz beta-karoten tumori rastu sporije;

– gama zračenje;

– za glatku kožu i zdravu kosu;

– koristi se u terapiji psoriaze;

– Morbus Darier (dyskeratosis follicularis): vitamin A 15.000 I.u./d + vitamin E 1.200 – 1.600 I.u./d približno 12 meseci. Terapija je ista i kod keratosis follicularis;

– ciste kože: vitamin A 40.000 – 50.000 I.u./d plus 1 injekcija vitamina A jednom nedeljno. Do izlečenja dolazi za oko 8 meseci;

– potpomaže uklanjanje staračkih pega;

– akne, impetigo i čirevi- i lokalno primenjen pomaže lečenju;

– ciste dojke;

– hipertireoza (pomaže lečenje);

– protiv stresa;

– nefrolitijaza;

– protiv kijavice, bola i alergije;

– za održavanje vlažnosti i povećanje otpornosti sluzokoža: usta, digestivnog trakta (npr. Crohn – ove bolesti), disajnih puteva, urinarnog trakta;

– emfizem (pomaže lečenje);

– za zarastanje rana, naročito inficiranih (beta-karoten i retinol acetat);

– obilno ili produženo menstrualno krvavljenje, naročito posle kontraceptivnih pilula. U terapiji probati samim vitaminom A ili A + E ili A + cink ili A + E + cink ili A + E + F + cink;

– sterilitet kod muškaraca. Jako smanjen broj ili potpuni gubitak spermatozoida. U terapiji probati samim vitamin A ili A + E ili A + cink ili A + E + cink ili A + E + F + cink;

– neophodan je za normalnu funkciju srednjeg uva. Kod manjka vitamina A nastupa hronična upala srednjeg uva, a kod još većeg manjka nastaje holesteatom (cholesteatoma);

– kod gubitka čula mirisa ili čula ukusa probati sa vitaminom A;

Vitamin A pokazao je direktno obrnuti proporcionalni odnos sa stopama smrtnosti od: infarkta miokarda, visokog krvnog pritiska, šloga i stomačnog čira.